Znanje koje stručnjaci za stručno usmjeravanje i razvoj karijere trebaju za rad s informacijama o tržištu rada odnosi se na pronalaženje LMI-a, procjenu njegove kvalitete, integraciju u aktivnosti usmjeravanja i doprinos u poboljšanju alata za LMI za cjeloživotno usmjeravanje.
Stručnjaci bi trebali posjedovati sljedeća znanja i obavljati sljedeće zadatke:
- Poznavanje koncepta informacija o tržištu rada za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje
- Poznavanje različitih radnih okolina: javni sektor, privatni sektor, poduzetništvo.
- Pretraživanje i pronalaženje LMI-a
- Vrednovanje izvora LMI-a: koji su izvori pouzdani i kvalitetni
- Stvaranje jedinstvene točke ulaza, portfelja ključnih izvora LMI-a koji podržavaju vaš dnevni rad
- Odabir odgovarajućih informacija o tržištu rada za različite skupine klijenata
- Razumijevanje i tumačenje LMI-a
- Upućivanje pojedinaca na kvalitetne izvore i alate
- Poučavanje pojedinaca o samostalnoj uporabi LMI-a
- Savjetovanje klijenata na temelju LMI-a (odabir LMI-a i učinkovito upravljanje za potrebe pojedinaca)
- Vještine u području IKT-a: digitalna pismenost i nove komunikacijske navike, razumijevanje načina na koji korisnici integriraju nove tehnologije u svoje živote i načina na koji se LMI upotrebljava u skladu s tim
- Rad s novim načinima komunikacije i rad s novim tehnologijama
Kako možete steći te vještine? Postoje različiti načini koji će vam pomoći da naučite i ostanete u tijeku s događanjima, kao što su:
- Osnovni uvid u LMI za usmjeravanje može se dobiti s pomoću ovog alata i materijala za obuku koji se navodi u alatu
- Možete pratiti radionice, seminare o temama povezanim s tržištem rada. Mogu ih organizirati sektorski savezi, tvrtke koje se bave ljudskim resursima, javne službe za zapošljavanje itd. Možete pratiti dodatnu obuku unutar ili izvan vaše organizacije. Stručne mreže za profesionalno usmjeravanje pružaju dodatne aktivnosti. Zanimljivo je podijeliti iskustva sa stručnjacima za profesionalno usmjeravanje unutar i izvan vaše organizacije.
- Prethodna iskustva savjetnika za zapošljavanje ili drugih stručnjaka mogu biti vrlo korisna
- Umrežavanje: angažiranje lokalnih poslodavaca i mreža poslodavaca još je jedan način da osjetite puls tržišta rada u regiji i proširite mrežu informacija o tržištu rada sa stručnjacima za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere Sudjelujte u lokalnim partnerstvima u području zapošljavanja, surađujte sa sektorskim savezima, javnim i privatnim agencijama za zapošljavanje, dodatno se obrazujte, dijelite iskustva s drugim stručnjacima, posjećujte tvrtke itd.
- Jedan od elemenata koji pridonosi razvoju vještina je samoprocjena. Pokušajte saznati što dobro funkcionira u vašoj praksi u smislu integriranja informacija o tržištu rada. Što ne funkcionira? Zašto? Ovaj uvid može pomoći u poboljšanju upotrebe LMI-a u cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju.
- Kada razina stručnosti koja se odnosi na LMI nije dovoljna u vašoj organizaciji, obavijestite upravu o važnosti ulaganja u vještine i kompetencije povezane s upotrebom i integracijom informacija o tržištu rada.
INICIJATIVE KOJE UKLJUČUJU PODRŠKU LMI-a ZA STRUČNJAKE ZA PROFESIONALNO USMJERAVANJE
- Infoabsolvent (Češka Republika) www.infoabsolvent.cz
- Ured za profesionalno usmjeravanje (Hrvatska)
- Pathfinder (Estonija) www.rajaleidja.ee
- TET-tori (Finska) peda.net/tet
- Beroepeninbeeld (Nizozemska) www.beroepeninbeeld.nl
- eGuidance (Danska)
INICIJATIVE CJELOŽIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA S ANGAŽIRANIM SUDJELOVANJEM LOKALNIH DIONIKA
- Centri za informiranje o razvoju karijere BIZ (Njemačka) www.arbeitsagentur.de
- TET-tori (Finska) peda.net/tet
- Beroepenhuis (BE-FL) www.beroepenhuis.be
Informacije o tržištu rada trebale bi se spomenuti kao ključni zadatak ili vještina u profesionalnim profilima i opisima posla stručnjaka za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere. Profesionalni profil kojeg je razvio Cedefop može se pronaći u dokumentu koji se navodi ovdje. Informacije o tržištu rada također su ključni element u europskim smjernicama za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje.
Stručni pristupi cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju odražavaju teoretske pristupe. Vrijedno je saznati više o podrijetlu ovih pristupa i razviti vlastiti stav u ovom području. Štoviše, nova istraživanja mogu omogućiti nove uvide. Ako ste zainteresirani za ovo područje, možete pratiti rad različitih stručnjaka kroz publikacije, konferencije, blogove itd.
U nastavku možete pročitati o zanimljivim spoznajama akademskih stručnjaka.
Tipologija izvora za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje koji se temelje na IKT-u
Postojeći europski resursi utemeljeni na IKT u području informiranja i profesionalnog usmjeravanja klasificiraju se prema Ponudi u odnosu na model tipa DOTS koji su razvili Law i Watts (1977.).
Offer, M., 1997., A Review of the Use of Computer-Assisted Guidance and the Internet in Europe, Nacionalni centar za usmjeravanje u obrazovanju, Dublin.
OECD, Watts, A.G, 2001. The Role Of Information And Communication Technologies In An Integrated Career Information And Guidance System
TIPOLOGIJA IZVORA ZA CJELOŽIVOTNO PROFESIONALNO USMJERAVANJE KOJI SE TEMELJE NA IKT-u
Učenje uz odlučivanje
Izvori koji se tiču učenja uz odlučivanje uključuju odgovarajuće sustave koji omogućuju korisnicima da povezuju svoje osobne profile s relevantnim učenjem ili mogućnostima rada. Rezultat je popis mogućnosti koje najbolje odgovaraju profilu. Tu su uključeni i izvori za odlučivanje bez sadržaja, namijenjeni korisnicima koji sustavno istražuju mogućnosti tražeći ravnotežu između poželjnosti pojedinih opcija i percipirane vjerojatnosti njihovog postizanja.
Svijest o mogućnostima
Izvori koji se tiču svjesnosti o mogućnostima uključuju baze podataka učenja i/ili mogućnosti rada, s izbornikom kriterija pretraživanja koji omogućuju korisnicima da pronađu relevantne podatke za svoje potrebe. Baze podataka mogu obuhvaćati: ustanove za obrazovanje/osposobljavanje ili tečajeve; zanimanja, poslodavace ili slobodna radna mjesta; mogućnosti volonterskog rada; i informacije o tome kako postati samozaposlen. Neke obuhvaćaju relevantne informacije o tržištu rada koje se odnose na ponudu i potražnju. Postoje i primjeri simulacija rada koji omogućuju korisnicima da istraže određena zanimljiva stručna područja na iskustveni način.
Samosvijest
Izvori koji se tiču samosvijesti osmišljeni su kako bi pomogli korisnicima da procijene sami sebe i razviju profil koji se može uskladiti s mogućnostima učenja i radnim mogućnostima. Ti izvori kreću se od jednostavnih upitnika za samoprocjenu do psihometrijskih testova; oni također uključuju otvorenije pristupe idejnih rasprava tzv. brainstorming.
Prijelazno učenje
Konačno, izvori koji se tiču prijelaznog učenja pomažu korisnicima da provedu svoje odluke. To može uključivati podršku u izradi akcijskih planova, pripremi životopisa, popunjavanju obrazaca zahtjeva i pripremi za razgovore za posao; također može uključivati pomoć u osiguravanju sredstava za mogućnosti učenja ili samozapošljavanje.
Jedinstvena točka ulaza
Prema nedavno provedenoj studiji zajedničkog pothvata Manipal City i ceha koja raspravlja o procesu stvaranja jačeg i korisnijeg sustava LMI-a u Indiji, svi podaci / tokovi podataka koji potiču iz više izvora trebaju se integrirati u zajednički informacijski sustav. Taj zajednički informacijski sustav treba biti dostupan preko jedinstvenog sučelja koje je lako dostupno i pristupačno korisniku (npr. web portal).
Primjer u kojem se prikuplja veliki raspon izvora podataka u zajedničkom informacijskom sustavu
Manipal city & guilds (2013.). Towards a More Effective Labour Market Information System in India. ILO DWT za Južnu Aziju i Državni ured za Indiju.
Prema zajedničkom razvoju (usporedni razvoj karijera)
Društveni mediji mogu se upotrebljavati u cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju u više svrha i imaju više funkcija koje utječu na pruženu uslugu, kao što navode Kettunen i sur. (2015.). Ova studija identificira 4 različite funkcije društvenih medija u profesionalnom usmjeravanju. Prvo, društveni mediji mogu se u profesionalnom usmjeravanju jednostavno upotrebljavati za dostavu informacija. Drugo, kao korak dalje, društveni se mediji smatraju medijima za komunikaciju „jedan na jedan“. Treće, društveni se mediji mogu promatrati kao interaktivni radni prostor. Konačno, društveni se mediji mogu smatrati načinom za usporedni razvoj karijera gdje se dijele zajednička znanja i odvijaju značajne interakcije u odnosu na pitanja povezana s karijerom među različitim članovima zajednice.
Kettunen, J. Sampson, J., Vuorinen, R. (2015.). Career practitioners’ conceptions of competency for social media in career services. Sveučilište Jyväskylä
Digitalna podjela
Još jedan važan aspekt koji se često javlja u literaturi o IKT u cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju općenito i društvenim medijima, a osobito u odnosu na usmjeravanje, je digitalna podjela (pogledajte Bimrose i sur. (2010.), Sampson i sur. (2015.)). Digitalna podjela prvog reda odnosi se na činjenicu da postoji jaz između različitih skupina stanovništva prema njihovu pristupu računalima i internetu. Neprestano širenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija otkrilo je nove nejednakosti, ovaj put u načinu na koji se upotrebljava IKT. Mnogi autori to nazivaju „digitalnom podjelom drugog reda“. Ovaj koncept pretpostavlja postupni pomak nejednakosti, od pristupa IKT-u do uporabe IKT-a.
Bimrose, J., Barnes, S. (2010.). Labour Market Information (LMI), Information Communications and Technologies (ICT) and Information, Advice and Guidance (IAG): The way forward? Wath-upon-Dearne: Britanska komisija za zapošljavanje i vještine
Bimrose, J., Barnes, S.-A., & Atwell, G. (2010.). An investigation into the skills needed by Connexions personal advisers to develop internet-based guidance. Lekcija: CfBT Education Trust.
Kettunen, J. Sampson, J., Vuorinen, R. (2015.). Career practitioners’ conceptions of competency for social media in career services. Sveučilište Jyväskylä
Društveni mediji u aktivnostima informiranja
Informiranje na tržištu rada može se promatrati kroz sve vrste aktivnosti koje identificiraju i podupiru netradicionalne „klijente“ kao što su neaktivni, neregistrirani mladi, migranti, osobe s invaliditetom itd. Postoje mnoge metode informiranja koje se mogu upotrebljavati u te svrhe. Hall i sur. (2015.) identificirali su sedam različitih metoda informiranja, ovisno o intenzitetu intervencije.
Društvene mreže mogu pružiti pristupačan i moćan komplet alata za promicanje i naglašavanje usluga kao što je profesionalno usmjeravanje. Djelatnici koji se bave informiranjem često izvještavaju putem društvenih medija koji su postali jedan od najvažnijih komunikacijskih kanala za neregistrirane mlade osobe jer su društvene mreže postale jedna od „konstantnih“ značajki u životu mladih osoba (Hall i sur., 2015.). Osim toga, društveni se mediji mogu upotrebljavati za organiziranje događaja, a imaju i nekoliko operativnih prednosti. Brzo se ažuriraju i prilagođavaju određenoj ciljanoj skupini u smislu sadržaja i jezika. Isplativost ove metode omogućuje informiranje velikog broja ljudi. Bez obzira na sve prednosti, stručnjaci trebaju uzeti u obzir da svi pojedinci nemaju odgovarajuće vještine koje se odnose na pismenost u informacijskim tehnologijama što ih sprečava u korištenju usluga.
Hall, AM., Metcalfe, H., Irving, P. (2015.) PES practices for the outreach and activation of NEETs. Europska komisija, Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost, Bruxelles.